Drvo naše svagdašnje

Drvo za ogrjev, ovih dana predstavlja najtraženiju robu u Gorskom kotaru. Iako je prošla zima pokazala zube, ova ne zaostaje niti u jednom segmentu. Kaže jedna od anegdota da mi Gorani šest mjeseci siječemo i spremamo drvo za ogrjev, a zatim idućih šest mjeseci nosimo do peći i pretvaramo u toplinu i dim. Kako sada stvari stoje zalihe pripremljenih drva su kod djela žitelja Gorskog kotara na izmaku, a zimi se ne bliži kraj. Stoga, mislim da bi nam dobro došla burza ogrjevnog drva, tko znam da li imamo tu kakve šanse da zaradimo nešto, pa makar i sami na sebi!.

Od 50 maraka, do 50 eura

Nekada dok nije bilo eura, a njemačka marka poželjna i jedina priznata  valuta u našim krajevima moglo se jedan prostorni metar drva u cjepanicama kupiti za okruglih 50 maraka, danas se približujemo iznosu od 50 eura za istu stvar. Nevjerojatnih 350,00 kuna, koliko je danas cijena metara drva predstavlja veliki udar na goranska domaćinstva koja u prosjeku potroše 30, 40 i više od 50 prostornih metara. Jednostavnom matematikom dolazite do cifri koje naš životu u „hrvatskoj švici“ čini iznimno skupim. Naravno onaj koji prodaje ima vječiti osjećaj da je jeftino, za razliku od onoga koji kupuje i sve mu se čini skupo. Kompromis izgleda nije moguć jer drva mora biti, a alternative.

Nova generacija grijanja - peleti

U novije vrijeme nakon preskupog lož ulja i sve skupljeg plina, gorani se okreću pećima na pelete. Drvni peleti su proizvod u obliku valjčića od visokoprešanog usitnjenog drva. Pelet se proizvodi iz ekoloških čistih domaćih vrsta drva sa velikom ogrjevnom moći. Nazivaju ga malim ali i čudesni proizvođačem topline jer spada u zdravi i sigurni prirodni energent koji u procesu izgaranja ne luči stakleničke plinove. Peleti su kao i ostala drvna biomasa energent koji najmanje onečišćuje zrak i okoliš općenito. Sagorijevanjem peleta emisije CO2, NOx i prašine znatno su niže od dozvoljenih graničnih vrijednosti ili praktično ne postoje. Ne sadrži sumpor, klor, formaldehid, teške metale i druge spojeve štetne po zdravlje. Da, sve su to prednosti ali cijena koštanja peći u Hrvatskoj je ekstremno visoka, te stoga još uvijek nema straha za peći na kruta goriva biti istisnute. Kako svaka nova tehnologija ima porođajne muke tako i paletarnice u Mrkoplju, Delnicama i Gerovo zbog nepoštivanja ekoloških standarda u proizvodnji peleta stvaraju velike probleme žiteljima tih mjesta jer ih guše sa svojom mikro prašinom koja nastaje kroz proces proizvodnje. U europskim zemljama ti bi pogoni dio svoga profita trebali uložiti u poštivanje zdravstvenih i ekoloških standarda ili bi bili zatvoreni. Izgleda da kod nas se još može svašta. Međutim, peleti su budućnost, treba se nadati da će Hrvatska kao i ostale europske zemlje kroz subvencije pomoći uvođenje nove generacije energenata za grijanje. Peleti daju mogućnost da barem nešto malo učinimo za naš ekosustav kojeg smo u posljednjih sto godina dobro narušili eksploatacijom, koridorima i nebrigom.