31. pro 2011.

Vatromet - vještina igranja vatrom

Koliko sam se puta dosad pitao gledajući očaran vatromet, kao su uopće ti Kinezi smislili sve to skupa. Da li su sve skupa napravili posve slučajno ili kao i obično kroz povijest je ta novotarija izmišljena za vojne potrebe. Malo sam počeo istraživati i utvrdio da točan povijesni zapis o nastanku prvog vatrometa ne postoji, no legenda kaže kako je u drevnoj Kini kuhar slučajno prosuo salitru  u plamen i time izazvao dotad neviđenu reakciju izgaranja u svojoj poljskoj kuhinji. Salitra (kalijev nitrat) je jedan od sastojaka baruta, ponekad se koristio zamislite kao začin za kuhanje dok su druga dva sastojka potrebna za vatromet (sumpor i drveni ugljen) korišteni za loženje vatre. Mješavina ova tri sastojka u vatri je izgarala na neuobičajen način, stvarajući očaravajući plamen, no kada bi mješavinu tih tvari stavili u bambusovu trsku i zapalili došlo bi do blještave eksplozije. Naravno, da su prvi prihvatili vatromet vojnici koji su u tome vidjeli mogućnost kako iznenaditi protivnika. Konstruirana je prva raketa od bambusovog štapa i stjenka ploda kokosa koji su bili ispunjeni sa eksplozivnom smjesom, kada bi takvu napravu zapalili ona bi nekontrolirano nisko letjela, te kada bi smjesa u bambusovu štapu izgorjela došlo bi do eksplozija. Cilj bi bio ostvaren kada bi se to dogodilo iznad glava protivnika jer bi omogućavalo dobivanje prednosti na bojnom polju. 
Međutim, nisu samo vojnici bili očarani vatrometom veći i plemstvo koje je u to doba uživalo u velikim vatrometnim predstavama. Ostalo je zabilježeno u ljetopisima da je veliki vatromet koji je održan 1110. godine kao uvertira za turnir demonstracije borilačkih vještina kao zabava za cara Huizong Songa (1100 – 1125) i njegove podanike. Zapis iz 1264. godine navodi kako je vatrometni projektil proletio pored carice Dowager Gong Sheng na proslavi koju je organizirao njezin sin Lizong Song što je caricu strašno prestrašilo. Sirijac imenom Hasan al-Rammah pisao je o raketama, vatrometima i ostalim pirotehničkim napravama, koristeći pritom izraze koji sugeriraju kako je znanje stekao iz kineskih izvora. U njegovim radovima često je za vatromet koristio izraz „kinesko cvijeće“.


Nekada je vatromet korišten i u ritualne svrhe, da bi se protjerali zli duhovi, a Kineska nova godina se gotovo uvijek proslavlja uz vatromet. Marko Polo je ovo otkriće donio na Stari kontinent u 13. vijeku od kada Europljani luduju za blještavilom vatrometa. Vijest o pronalasku baruta donijeli su u Europu franjevci i dominikanci sa svojih misionarskih putovanja na Daleki istok. Definitivno pronalazak baruta utjecao je i na usavršavanje vatrometa, a talijanski majstori pirotehnike zaslužni su što je vatromet dobio boje. Čak i konzervativni Englezi su bili fascinirani ovom vrstom zabave, koja se često koristila prilikom svečanosti na kraljevskom dvoru, a o vatrometu u svojim djelima očarano je pisao i William Shakespeare.


Vatromet se često koristi za uljepšavanje raznih svečanosti, manifestacija, godišnjica u svim dijelovima naše planete. Ipak, ovaj pronalazak nije proizvod modernog doba, već je star više od tisuću godina. Moderna tehnologija učinila je svoje, pa se danas mogu kupiti najrazličitije vrste vatrometa, ovisi o proslavi, materijalnim mogućnostima, te danas gotovo da nema modernog vatrometa bez zvučne kulise. Ima ih raznih brzina, visina i boja, što ovisi od proslave do proslave. I dalje su među najpoznatijim proizvođačima ove vrste zabave Kinezi, mada je svjetska konkurencija u ovoj oblasti izuzetno oštra, i zbog strogih zakonskih regulativa. U najveselijoj noći koja slijedi vatrometi će parati nebo iznad velikih gradova širom svijeta pa tako i naših Delnica. Moja je privilegija da imam prekrasna pogled na Grad i jedva čekam da ga doživim ponovo obasjanog vatrometima. Blistavi šareni krugovi, tisuće zvjezdica koje će padati i žarke boje na šarama koje će ukrašavati nebeski svod, doprinijeli će da nam ulazak u Novu godinu bude još svečaniji i ljepši, dragi čitatelji Goranske zime, želim Vam sretnu i blagoslovljenu 2012. godine.

Nema komentara:

Objavi komentar