Grade se privatne hidroeletrane na Kupici i Curku!?

Uz obilježavanje Svjetskog dana voda, Goranska zima upozorava. 

Kupska dolina energetski eldorado

Kada je 9. ožujka 2012. godine Novi list objavio članak pod nazivom „Dok Slovenci izvoze Kupu, Gorani u nju samo gledaju“, nešto mi je zazvonilo na uzbunu. Kako naš lokalni novinar piše isključivo sponzorirane priče i izvještaje, bio sam duboko uvjeren da se iza svega krije pokušaj senzibiliziranja javnosti o nečemu što ćemo mi, Gorani, tek u budućnosti saznati. Nakon nekoliko dana uspio sam prikupiti informacije koje su mi pokazale da je moja slutnja bila opravdana. Kada bi nekog našeg sumještana pitao da li zna što je to Registar OIEKPP, zasigurno ne bih dobio odgovor da se radi o registru Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u kojeg se upisuju potencijalni projekti vezani uz  obnovljive izvore energije i kogeneracije.

Izvod iz registra

„Tisne stine“ nositelji istraživanja

Ništa tu ne bi trebalo biti sporno da mi za oko nisu zapela dva projekta pod nazivom Mala hidroelektrana Curak 1 i Kupica 2. Navodno je dozvola za ispitivanje potencijala ovih lokaliteta izdana na 18 mjeseci zagrebačkom poduzeću za proizvodnju elektične energije „Tisne stine“ d.o.o., koja se nalazi na adresi Unska 2D. Podaci za tu tvrtku, koja je Trgovačkom sudu u Zagrebu prijavila temeljni kapital od 20.000,00 kuna, govore da joj je na čelu Jozo Stojić - osoba koja je javnosti poznata kao jedan od bivših vlasnika osiguravajuće kuće Euroherc. Bilo kako bilo, navedena tvrtka provodi ispitivanja potencijala lokaliteta, te ako odluče krenuti u investiciju, u narednih  36 mjeseci moraju zatražiti od lokalne uprave sve potrebite suglasnosti i započeti relizaciju projekta ili u protivnom gube mogućnost korištenja lokacije za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije.

Energija - mamac za privatni kapital

O čemu se radi? Energija vode (hidroenergija) je najznačajniji obnovljivi izvor energije, a ujedno i jedini koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. Radi osiguravanja rada hidroelektrana kroz cijelu godinu na rijekama se grade brane i akumulacijska jezera. Također, remeti se i režim podzemnih voda u okolici akumulacije, što ima veliki utjecaj na biljni i životinjski svijet. Postoje tri osnovne vrste hidroelektrana: protočne, akumulacijske i reverzibilne. U posljednjih 30-ak godina proizvodnja energije u hidroelektranama je u svijetu utrostručena. HEP polako ali sigurno gubi monopol u Hrvatskoj, a približavanjem dana ulaska u Europu moramo omogućiti investitorima da ulažu i u taj privredni eldorado.

Jedan od mogučih scenarija izgradnje hidroelektrana

Milijunske investicije na goranskim biserima

Zvuči nevjerojatno da nitko od naših gradskih dužnosnika nije progovorio o toj temi, sumnjam da je investicija koja bi osiguravala 1,77 MW i 2,88 MW struje prošla nezapaženo. Da bi vam slikovito približio vrijednost investicija, podastrijet ću dva primjera. Prvi primjer je vezan uz rekonstrukciju male hidroeletrane „Roški slap“ na rijeci Krki koja je izrađena davne 1909. godine. Devastirana je u Domovinskom ratu, a njezina rekonstrukcija je započela 1998. godine i koštala je 1. 500.000,00 eura. Drugi primjer vezan je uz izgranju male hidroelektrane „Pleternica“ snage 250 KW,  koštala je grad Pleternicu 700.000,00 kuna, a 4.000.000,00 kuna dao je Fond za energetsku učinkovitost i Ministarstvo regionalnog razvoja Republike Hrvatske. Ako se uzme u obzir da su Finvestove male hidroelektrane Čabranka 1 (1,26 MW) i Čabranka 2 (0,2 MW) ispod snage novih hidroelektrana u Kupskoj dolini, onda se zaista radi o ozbiljnim energetskim projektima i investicijama koje će zaisigurno promijeniti vodni režim. Ako tako moram biti, zašto onda naš Grad nije poduzeo radnje kao njihove kolege u Gradu Pleternica i uložio u nešto što će puniti proračun, pitanje je sad.

Niti Kamačnik neće biti pošteđen

Koliko je Gorski kotar postao poželjna destinacija za razvoj energetske privrede, najbolje govori i činjenica da su i naša najveća jezera (Lokvarsko, Lepenice i Bajer) akumulacijska, tj. jedna od temeljnih namjena im je prikupljanje vode za proizvodnju struje. Naravno, pod pritiskom privatnog krupnog kapitala mi, ovako inertni i razjedinjeni, posustajemo. Kamačnik pored Vrbovskog, također je na meti budućih energetskih poduzetnika koji će pod parolom „čiste energije“ ipak promijeniti ovaj životni prostor. Sve mi se čini da nakon slogana „Zeleno srce Hrvatke“ dolazi „Energetsko srce Hrvatske“.

Izvor Kupe, autorica Slavica Grgurić Pajnić

Što se to od nas, Gorana, skriva?

Što nam je činiti? Gotovo ništa, neki će reći da je to mala cijena koju moramo platiti za prosperitet našeg kraja. Slažem se s tom činjenicom, jer sve to skupa treba netko izgraditi. Ipak, sumnjam da će se za izgradnju postrojenja angažirati tvrtke sa našeg područja. Isto tako, ne treba se zavaravati da će po puštanju u rad malih hidroelektrana biti novih radnih mjesta jer su one više-manje moderne i automatizirane. Renta za vodu, nema šanse da je dobijemo, sličan scenarij kao za šume! Tko sada ima pravo uzurpirati Curak i Kupicu za svoje privatne projekte? Još je gore što o tome nema javne rasprave i razvijene svijesti kakve benefite dobijamo mi, stanovnici. Tko si to uzima za pravo da zaštićenim prostorom gospodari na nedekvatan i po ekosustave poguban način. Naslov iz Novog lista sa početka teksta spada pod „baražnu vatru“ koja nama, Goranima, treba zamagliti oči, skrenuti pažnju, a investitorima i političkim poslušnicima osigurati mirni rad. Dok nam se ljubomorno sugerira da gledamo u Sloveniju i njihovo uspješno saniranje zapuštenog kamenoloma i pretvaranje u modernu punionicu vode, ispred nosa nam se priprema devastacija prirode i drastična promjena pitoresknih goranskih pejsaža. Da li je i to dio najavljene investicijske oluje, gospodine Mauhar? Što sada rade i gdje su gorljivi zaštitnici Kupske doline? Zašto šute i čime su kupljeni, pitanje je sad.

Zelena akcija: Bacite stare studije utjecaja na okoliš u smeće! 

Tportal: Čermak gradi elektranu s tajanstvenim partnerom

Slobodna Dalmacija: Gojko Šušak za milijun maraka prodao hidroelektranu ‘Roški slap’ Hrvatu iz Kanade?!